Povodom obilježavanja 128 godina postojanja Zemaljskog muzeja BiH, novi vršilac dužnosti direktora ove najstarije naučne, kulturne i obrazovne institucije u našoj zemlji, Mirsad Sijarić u razgovoru za portal „Coolturna baština“ govori o planiranim izložbama u toku 2016. godine, bitnoj regionalnoj saradnji, značajnom poboljšanju infrastrukture Muzeja i dugoročnim planovima.


1. Zemaljski muzej BiH danas obilježava 128 godina postojanja. Kao dugogodišnji uposlenik ove važne institucije, kako biste opisali Zemaljski muzej BiH? Koliko Vama lično znači ova institucija?

To je sigurno velika godišnjica i obilježavanje velikog jubileja za bilo koju zemlju. Svi problemi koji postoje moraju se riješiti, ali i mi moramo da gledamo u neku perspektivu. Siguran sam da Zemaljski muzej BiH ima i kapacitete i šanse da se u budućnosti radikalno promijeni u odnosu na ovu sliku koja je bila zadnjih 20 godina.

Ovaj posao je dio života, pogotovo stručnjacima koji ovdje rade. Tvoj život je u potpunosti određen time šta radiš, bilo da si zaposlen na etnologiji, prirodnim naukama, arheologiji. Ovo je najbolji posao koji bih ja mogao raditi. Ne mislim na poziciju direktora, nego arheologa, kustosa u Zemaljskom muzeju. Nema u Bosni boljeg posla, nema bolje pozicije. Ja vam garantujem da većina kustosa ovdje ima posla za narednih 50 godina i mi bi svi voljeli da uradimo taj posao. Naš cilj je da dođemo ponovo u poziciju da se u maksimalnoj mjeri bavimo svojim poslom.

Mi smo kulturna, obrazovna i naučna institucija. U zadnje vrijeme mi idemo u pravcu da budemo samo kulturna institucija. Muzej ne bi izgubio time što bi se mi više bavili naukom koja je apsolutno neatraktivna široj javnosti, nego bi dugoročno sve druge aktivnosti muzeja bile zanimljivije i bolje za javnost. Mi ne smijemo dozvoliti sebi da potpuno zanemarimo taj segment našeg rada.

2. Kakvi su planovi Muzeja u 2016. godini?

Mi pripremamo više izložbi. Prvu izložbu otvaramo u okviru obilježavanja 128 godina postojanja Muzeja. Riječ je o arheološkoj izložbi; privatnoj kolekciji izuzetne vrijednosti. Ta će izložba trajati samo 10 dana. Radi se o predmetima izuzetne kulturne vrijednosti, a sa druge strane to su predmeti koji imaju izuzetnu tržišnu vrijednost. Prvi put se izlažu, ne samo u BiH nego uopšte u svijetu.

Naredna izložba će biti otvorena na Odjeljenju za prirodne nauke i dio je njene stalne postavke. Radi se o izložbi „Svijet vodenih i močvarnih staništa“, koja uključuje najvećeg morskog psa uhvaćenog u Jadranskom moru koji se nalazi kod nas, kostur kita itd. Izložba je praktično gotova i otprilike za mjesec će biti zvanično otvaranje.

Za Noć muzeja pripremamo cijeli niz aktivnosti, uključujući neke izložbe na Odjeljenju za etnologiju i Odjeljenju za prirodne nauke. Imamo najave i želje kolega arheologa iz Hrvatske da dođu. Nadamo se dolasku i kolega iz Makedonije sa svojim izložbama.

Pripremaju se paralelno Glasnici Zemaljskog muzeja BiH, a nadam se da ćemo uspjeti realizovati štampanje nekih naučnih knjiga u izdanju Muzeja. Puno stvari ima i sada je pitanje samo da ih stignemo sve riješiti. Sve to je uslovljeno pitanjem dugova koje isto moramo pod hitno riješiti. To je onaj mač koji visi nad vratom.

3. Da li će Zemaljski muzej BiH gostovati u nekom od muzeja u regiji, te koliko je važna regionalna saradnja?

Nedavno je dio etnološkog materijala našeg Muzeja bio izlagan u Sloveniji, u Mariboru. Ranije smo također izlagali u različitim zemljama. Problem je što smo opet na istom pitanju – neriješenog statusa. Iza organizacije bilo koje ozbiljnije izložbe treba da stoji država. Ovdje ne mislim samo na finansijski aspekt, nego je problem pitanja osiguranja, rješavanja eventualnih problema koji mogu nastajati tokom transporta, boravka itd.

Nadam se da ćemo biti vrlo brzo u poziciji da možemo mirne duše sa kolegama iz regiona i šire organizovati zajedničke izložbe.

 

_SV10386

 

Naš Muzej je učestvovao na jednoj izložbi kojom je obilježavana godišnjica, čini mi se, smrti Kralja Sigismunda, njemačkog cara i istaknute srednjovjekovne ličnosti. Naš materijal sa Bobovca je zauzimao vrlo dobar segment te izložbe. Tu izložbu su organizovali, ako se ne varam, kralj Luksemburga i predsjednik Mađarske. Oni su bili ti koji su se potpisivali na sve dokumente vezane za izložbu. Organizacija se radi na tim nivoima. Ne može direktor Zemaljskog muzeja dogovoriti sa direktorom bilo koje druge institucije izložbu. Kada dođe do toga da se vrijednije stvari iznose iz Muzeja, mi dolazimo do pitanja nadležnosti. Ko je taj sa naše strane koji pruža garanciju nekome vani da će zaštiti naše interese. Bojim se da BiH ovako organizovana može pružiti vrlo malo garancije i zaštite Zemaljskom muzeju kada je u pitanju iznošenje našeg materijala.

Sarajevska Hagada se donedavno izlagala svega nekoliko sati u sto godina. Svega nekoliko sati. Svima treba da bude jasno koliko se vodilo računa o tome da se ne ugrozi taj spomenik. Taj spomenik je od ogromnog značaj za nas. Nije bitno da li Hagada vrijedi 100, 200 ili 500 miliona dolara, bitno je ono što ona nosi sama po sebi. Imamo je i moramo je sačuvati. Jednog dana će možda ona da bude svakodnevno izložena ali mi smo napravili korak da to više nije pet sati u sto godina nego puno češće, ali ne može da bude non-stop. Dok sam ja direkor ona neće izaći iz Zemaljskog muzeja ni pod kojim uslovima i siguran sam u to koliko god kritika trpili zbog toga biti ćemo dosljedni ove odluke.

4. Muzej je otvoren za javnost u septembru 2015. godine. Ko je generalno u periodu od četiri mjeseca posjećivao Muzej?

Najviše su nam dolazile organizovane posjete osnovnih i srednjih škola. Među najmlađim posjetiocima bila su djeca predškolskog uzrasta. Oni su nam svakako najdraži posjetioci. S obzirom da je Muzej bio dugo vremena zatvoren za javnost stasale su nove generacije koje nisu dolazile u Muzej pa vidimo da dolaze cijele porodice sa malom djecom. To nam je najdraže kada vidimo. Imamo u manjem broju organizovanih turističkih posjeta i tu su svakako ljudi koji samostalno dolaze u Muzej. Generalno smo bili prezadovoljni ovim periodom. U prosjeku je bilo oko 200 posjetilaca svaki dan, što je za Sarajevo mislim dosta dobro, ali mi moramo da se pripremimo da primimo duplo više ljudi kada počne turistička sezona.

Na proljeće će ljudi u većem broju da dolaze u BiH, Sarajevo, pa i u Muzej i na nama je zadatak da se bolje organizujemo i da privučemo što veći broj posjetilaca. Također, trebamo riješiti cijeli niz problema koje imamo. Prvi je da nemamo niti jednog pedagoga zaposlenog, ljude čiji je glavni posao da vode grupe, potrebno je prilagoditi izložbe većem broju posjetilaca i slično. To je prije funkcioniralo. Postojala je pedagoška služba i na svakom odjeljenju bili su ljudi koji su vodili posjete, a sada je to sve spalo na kustose Muzeja koji osim redovnih zadataka moraju obavljati još pet drugih poslova. To je malo problematično.

5. Muzej će u narednom periodu raditi na poboljšanju svoje infrastrukture. Možete li nam reći na koji način planirate i šta možemo očekivati u tom pogledu u narednom periodu?

Trenutno imamo projekat koji se realizuje preko Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a implementira ga Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Naime, Vlada Sjedinjenih Američkih Država je izdvojila 650.000 KM za Zemaljski muzej BiH. To je za nas od ogromne važnosti, vrlo smo zahvalni i sretni zbog toga. Dobar dio sredstava biti će utrošen na rekonstrukciju dijela zgrade arheologije u kojoj se nalazi stalna postavka prahistorijske izložbe. Ta zgrada nikada nije obnovljena do kraja poslije rata, osim krovova. U njoj je predviđeno da stoji izložba „BiH u prahistorijsko doba“, koja je bez ikakve konkurencije po broju predmeta koji se u njoj nalaze, po njihovoj važnosti, estetskim i svim drugim kriterijima naša najvažnija izložba. Samim otvaranjem te izložbe Zemaljski muzej BiH bi podigao svoje kapacitete za barem 30 posto jer ona zauzima dva sprate najveće zgrade. Dodatno, za sada još nije 100 posto sigurno, ali imamo obećanje da ćemo na dijelu koji se odnosi na pripremu i konzervaciju materijala imati pomoć italijanske vlade preko Ambasade Italije u BiH sa njihovim konzervatorskim i restauratorskim zavodima iz Rima koji djeluju na svjetskom nivou.

_SV10325

 

Nakon toga bi trebali da idu radovi na ostataku stalnih izložbi iz Odjeljenja za prirodne nauka i naravno dio, koji nije otvoren, stalne postavke u Odjeljenju za etnologiju. Kada se sve završi mi bi u muzeološkom smislu došli na ispunjenje kapaciteta koje Muzej ima. Nama je kao društvu u interesu da ovaj Muzej funkcioniše. Naša uloga je ovdje integrativna, mi smo dio bosanskohercegovačkog društva, kakvo god ono bilo, i mi smo svjesni da smo mi ljudima bitni. Ljudi vole, trebaju i mogu da dođu i zaslužuju da vide većinu onog što možemo da ponudimo. Samo se treba staviti u poziciju da to možemo da relizujemo.

6. Rješavanje statusa i finansijski problemi sa kojim se Muzej godinama suočava su i dalje gorući problemi?

Ima političara koji pokušavaju da riješe dio problema, da nas uvedu u neki sistem i budžet. Ne možemo mi reći da niko ne radi na tome i da su oni nas potpuno izostavili. To nije tačno, ima ljudi koji pokušavaju da riješe probleme međutim njima će to biti vrlo problematično. Finansiranje Muzeja treba da bude, može da bude, riješeno i nisu to nikakve basnoslovne sume kojih nema. Nama je generalno zbog nepostojanja budžeta teško planirati bilo kakve ozbiljne aktivnosti. Važno je također istaći da mi ne dugujemo niti jednu marku za struju, telefon, vodu, niti smo ikada dugovali. Mi ne smijemo sebe dovesti u poziciju da ne platimo struju jer to znači da će zbirke biti nezaštićene jer alarmi neće raditi.

Mislim da mi kao društvo ulaganjem u nauku i kulturu ne moramo biti na zadnjem mjestu u Evropi. Nismo u toj poziciji da moramo da budemo zadnji po tome.

7. Kako biste Vi voljeli vidjeti Muzej u budućnosti?

Vidim ga samoodrživog, energetski i finansijski. Kada kažem finansijski onda mislim da imamo jedan fiksirani budžet na nekom nivou vlasti. Ja bih bio najsretniji čovjek na ovom svijetu da vidim ovaj Muzej kao jednu zelenu tačku u gradu i u BiH, gdje bi se proizvodila energija i gdje se ne bi razbacivala energija i resursi. On ima potencijal da ukaže ne samo na kulturno blago nego i na prirodno kojim raspolaže i taj segment ne treba zanemarivati. Mi trebamo težiti da se ljudi zainteresiruju za prave vrijednosti, a mislim da Muzej predstavlja prave vrijednosti i da treba da ostane u tom svom klasičnom maniru ali da bude tačka gdje će se mlade generacije obrazovati o arheologiji, etnologiji, prirodi, okruženju u kojem živimo itd.


Vezani članci

Učestvujete u gradnji jedinstvenog objekta u BiH

Učestvujete u gradnji jedinstvenog objekta u BiH


03/07/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 03/07/2016. Internacionalni Burč univerzitet otvorio je poziv za učešće u Ljetnoj školi 2016, tokom koje će se graditi studentski paviljon od prirodnih materijala. Ljetna škola traje od 09. do 22. septembra i održavaće se u kampusu Internacionalnog Burč univerziteta. Poziv je otvoren za studente arhitekture, građevine, elektrotehnike,

36 zemalja u utrci za Europa Nostra nagradu

36 zemalja u utrci za Europa Nostra nagradu


04/02/2015    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 04/02/2015. Organizacije i pojedinci iz 36 zemalja širom Europe predali su 187 aplikacija za Europa Nostra nagradu. „Za ovu prestižnu nagradu najviše aplikacija predala je Španija (19), potom Velika Britanija (14), Portugal (13) i Belgija (10). Značajan broj aplikacija primljen je iz Bugarske, Hrvatske, Slovenije, Poljske i