Napušteni silos u Visokom nadomak Sarajeva bio je inspiracija grupi umjetnika koji su u ovom industrijskom kompleksu organizirali svoju prvu izložbu. To je bila ujedno i prva izložba ovakve vrste na Balkanu.

Student arhitekture, akademski slikar i street artist okupljeni oko umjetničkog kolektiva HAD prvi put u našoj zemlji iskoristili su jedan industrijski pogon za umjetnički izražaj. Oni su u napuštenom silosu u Visokom priredili svoju prvu izložbu početkom augusta 2015. godine pod nazivom „WALLS“ (zidovi).

Uprkos činjenici da se izložba otvarala daleko od jezgre grada, u industrijskoj zoni Ozrakovići u Visokom, da su posjetitelji morali potpisati obrazac da ulaze na vlastitu odgovornost i da je ceremonija otvaranja zakazana u 21:30h, posjećenost je nadmašila sva očekivanja umjetnika i organizatora.

Članovi ovog umjetničkog kolektiva osnovanog u toku 2015. godine, Muhamed Hamo Bešlagić, Anel Lepić i Damir Sarač nisu mogli sakriti oduševljenje odzivom posjetilaca i njihovom zainteresovanošću za konceptualnu umjetnost. Više od 200 posjetilaca iz BiH i inostranstva posjetila je izložbu tu noć, a taj broj se rapidno povećavao i narednih nekoliko noći, koliko je ista bila otvorena za javnost.

Bešlagić, Lepić i Sarač prvi put ulaze u ovaj prostor u junu 2015. godine, kada i nastaje njihovo prvo zajedničko djelo. Napušteni silosu su izabrali da bude mjesto gdje će eksperimentisati sa različitim tehnikama i vježbati kako bi kasnije mogli svojim radom da transformišu zidove u gradu i tako svoju umjetnost učine dostupnom svima. Već od prvog dolaska u silos njihov plan pada u vodu jer im ambijent napušenog industrijskog pogona postaje inspiracija. Naredni mjesec i pol provode tu, pripremajući prvu izložbu.

„Već nakon prvog dana provedenog tu, nije bilo sumnje da ostajemo i da želimo da naš prvi izložbeni prostor bude silos. Transformacija prostora apsolutno nije bila potrebna, prostor je već bio savršen, urađene su samo minimalne intervencija zbog sigurnosti posjetitelja,“ objašnjava Muhamed, Hamo, Bešlagić.

Industrijski objekat, silos, u kojem su radili bio je korišten za preradu pšenice. Silos je napušten u potpunosti par godina nakon završetka rata od 1992. do 1995. godine. Rusmir Hrvić, direktor kompanije Klas d.d., u čijem se vlasništvu ovaj objekat nalazi, dao je dozvolu da mladi umjetnički kolektiv iskoristi napušteni prostor za stvaranje svoje prve izložbe, te predstavljanje ovog vida umjetnosti u Visokom.

Praksa reinvencije napušenih industrijskih objekata aktuelna je već decenijama, naročito u zemljama zapadne Evrope, gdje se ti objekti koriste u različite svrhe sa minimalnim intervencijama prostora. Da su takvi prostori pogodni za rad umjetnika pokazuju mnogobrojni primjeri iz svijeta. U starim, napuštenim zgradama Belgije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Italije stvorene su galerije ulične umjetnosti.

Industrijski objekti za posjetitelje nude specifičan ambijent misterije napuštenog, zaboravljenog, urbanog te pričaju univerzalnim jezikom umjetnika koji svoja djela stvaraju prateći konture zdanja i oživljavajući ga na sebi svojstven način.

Neke od najprominentnijih galerija suvremene umjetnosti u svijetu smještene su upravo u nekadašnjim industrijskim objektima. Tate Modern galerija savremene umjetnosti u Londonu je nekada bila elektrana, umjetnički centar Arsenal u Montrealu je nekada bilo brodogradilište, Massachusetts muzej suvremene umjetnosti je nekada bio fabrika itd.

„Ideja da silos pretvorimo u galeriju moderne umjetnosti je naš san. Svjesni smo da je to izvodivo, ali teško održivo u našem okruženju i u ovom vremenu. Teško ne znači da je nemoguće održavati takvu vrstu prostora, ukoliko se u nju dovedu adekvatni ljudi, koji će ponuditi kvalitet a ne kvantitet. Ipak sama pomisao da zgrada od preko 5000 kvadratnih metara vapi prazna, a postoje ljudi, mladi ljudi koji bi mogli, znali i željeli da je iskoriste za nešto konstruktivno je dokaz apsurda društva u kojem živimo,“ kaže Damir Sarač.

Članovi HAD kolektiva u stvaranju svojih umjetničkih djela koriste posebnu tehniku koju nazivaju wallcut. Ona predstavlja kombinaciju stilova oslonjena na tradicionalne metode reljefa, žbukoreza i sgraffito fresco tehnike. Ova tehnika se može opisati kao inovativni i orginalan način izražavanja koji je nastao kao rezultat želje za zajedničkim radom mladih ljudi sa različitim umjetničkim stilovima.

Prodiranjem u strukturu zida, otkrivajući njegove slojeve i kompleksnost, članovi HAD-a iznose na vidjelo historiju ove napuštene zgrade, pri tom joj dajući sasvim drugačiji izgled i funkciju.

„Trenutna umjetnička scena Zapada se zasniva na kvalitetnoj konceptualnoj umjetnosti koja ne zahtjeva nikakav tradicionalni vid prezentacije. Ovdje su i dalje galerije i muzeji glavni nosioci svega, drugim riječima umjetnost je ograničena na te tradicionalne izložbene prostore, što je u svijetu davno prevaziđeno,“ kaže Anel Lepić. Po njihovom mišljenju na Balkanu nedostaje kvalitetne konceptualne umjetnosti koja bi mogla unaprijediti kulturno naslijeđe na adekvatan način.

Izložba „Walls“ stvorena je na konceptu dematerijalizacije kao paralele sa čitavim sistemom koji nas okružuje. Dekonstrukcijom zidova članovi umjetničkog kolektiva HAD „oslobađaju svoje unutrašnje strahove, bijesove i borbe“ pri tom stvarajući portret ili figuru zaboravljene osobe sa jasno vidljivom porukom, sa krikom koji upozorava na otuđenje čovjeka 21. stoljeća.

Prikazi na zidovima, koliko god snažni bili, nisu bili dovoljni za članove HAD-a koji su ovu izložbu konceptualno osmislili tako da je posjetitelji osjete svakim čulom. Izložba je bila otvorena samo noću, pod posebnom rasvjetom sa muzičkom pozadinom koja je odzvanjala napuštenim ćelijama industrijskog pogona.

Članovi HAD-a smatraju da je pretvaranje napuštenih objekata u kulturne prostore izvodiv, potreban i moguć u Bosni i Hercegovini. Oni smatraju da bi za uspjeh galerije moderne umjetnosti krucijalna bila promocija, konstanta dešavanja i naravno kvalitet predstavljenog.

Čak i u Visokom tvrde da ima velik interes publike, ali nažalost taj interes „nije prepoznat od strane ljudi koji su zaduženi za kulturu“. U ovoj lokalnoj zajednici kulturne manifestacije su rijetkost i obično se dešavaju jednom godišnje. Ovaj mladi i talentovani kolektiv ističe da su imali predrasude prema publici jer su očekivali mali odziv posjetilaca, kao što je često slučaj na kulturnim događajima u Visokom, ali danas su sretni što su sugrađani prepoznali kvalitet i njihovu kreativnost.

Uprkos tome što se njihovi trenutni projekti vežu za vanjske zidove, članovi umjetničkog kolektiva ostaju trajno privrženi radu u napuštenim prostorima, te svakodnevno traže slične prilike, objekte u kojima bi mogli nastaviti svoj rad. Poveznica njihovog rada i zaboravljenih industrijskih objekata je lične prirode jer, kako kažu, ti prostori imaju posebnu emociju i draž nepoznatog, nesretnog. Napušteni prostori su postali njihova oaza slobode.


Vezani članci

Teško oštećen „Biser pustinje“

Teško oštećen „Biser pustinje“


25/08/2015    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 25/08/2015. Pripadnici Islamske države Irak i Levant (ISIL) uništili su antički hram Baal Shamin u sirijskom gradu Palmiri koju opisuju kao „Biser pustinje“, izvještavaju svjetski mediji. „Sistematsko uništavanje kulturnih simbola koji predstavljaju sirijsku kulturnu različitost otkriva stvarnu namjeru ovakvih napada, a to je lišavanje sirijskog stanovništva od

UNESCO slavi 70 godina postojanja

UNESCO slavi 70 godina postojanja


09/11/2015    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 09/11/2015. Organizacija Ujedinjenih nacija za edukaciju, nauku i kulturu (UNESCO) ove godine obilježava 70 godina postojanja. UNESCO je osnovan 1945. godine, na koncu Drugog svjetskog rata, sa uvjerenjem da ekonomski i politički sporazumi nisu dovoljni za održavanje dugotrajnog mira, već da mir mora biti uspostavljen na ljudskoj,