Foto: Galerija A&A


U Bosni i Hercegovini oduvijek postoje žene koje stvaraju heklanja, pletiva i tkanja tehnikama i motivima koji se prenose sa generacije na generaciju. Na taj način njihove rukotvorine postaju čuvari tradicije, kulture i baštine. Iako danas mnogim starim zanatima prijeti izumiranje, vrijedne, kreativne i strpljive ženske ruke pronalaze način da spase tradicionalne vještine od zaborava. O tome kako svojim radom budi usnuli duh tradicije i miri je s potrebama današnjice, razgovarali smo s Jasminom Hadžić, majstoricom sitnog pletenja.

Jasmina, imate vrlo zanimljiv posao – ručno izrađujete nakit koristeći specifične tehnike. Jedna od njih je sitno pletenje svojstveno tradicionalnim bh. rukotvorinama. Recite nam kako ste se odabrali upravo ovu tehniku i zašto spajate tradicionalne i suvremene motive i materijale.

Još kao mala djevojčica sam mogla satima gledati nakit i diviti se izradi upravo starih komada nakita, poput belenzuka, detalja na nošnjama/paftama i odjevnim predmetima koji su ukrašavani. Fascinirala me je upravo ta sitna izrada i preciznost koja je činila da sve to izgleda tako čarobno. U jednom životnom periodu bilo mi je teško naći posao u struci i počela sam da izrađujem nakit te da na neki način svu tu ljubav prema tradiciji utkam u posebno dizajnirane komade modnih detalja koji će imati funkciju u savremenom dobu, a koji će istovremeno pričati priču našeg podneblja. Tako se prije pet godina rodila Galerija A&A, koja predstavlja riznicu modela ručno rađenog nakita i modnih detalja namijenjenih savremenoj snažnoj ženi koju krasi odlučnost, ponos i samouvjerenost. Trenutno se ponuda može vidjeti samo na internet stranici, ali se nadam vlastitom prostoru Galerije A&A u skorijoj budućnosti.

Osim što je način da se osoba kreativno izrazi i uživa u vlastitom umijeću, ručni rad je oduvijek svojevrsno sredstvo komunikacije između generacija i čuvar tradicije i kulture jedne zemlje, jer se motivi i tehnike prenose s koljena na koljeno. Zapostavljamo li mi našu bogatu tradiciju i stare zanate? Zašto je važno da tražimo inovativne načine da im se vratimo?

Savremeni način života i globalizacija uveliko je uticala na zapostavljanje i izumiranje starih zanata, ali mišljenja sam da svako vrijeme nosi svoju ljepotu i treba da ima slobodu izražavanja u skladu sa onima kako se trenutno živi. Umjetnost je uvijek bila spona i most  između prošlosti i sadašnjosti, i ona je izazov koji na kraju daje rezultate i budi pozitivnu emociju posmatrača. Ja osjetim po reakcijama na nakit koji izrađujem koliko u svima nama postoji ljubav prema očuvanju naše tradicije, samo je treba probuditi. Primjenom upravo inovativnih načina a crpeći inspiraciju iz bogate tradicije to i postižemo. Reakcija oduševljenja, iznenađenja, poštovanja i ta pozitivna emocija su upravo razlog i motiv da nastavim istraživati i crpiti inspiraciju iz ljepote starog vremena i naše tradicije, predstavljajući je današnjici na jedan savim nov i jedinstven način.

Kada neko gleda ili nosi Vaš nakit, koju priču on priča? Pozivate li nas da, umjesto ispraznog, fabrički izrađenog nakita, nosimo nešto unikatno što, osim ljepote, donosi i značenje, simboliku?

Svakako da komad jedinstvenog nakita koji se ručno izrađuje više sati, pa čak i dana, izaziva veći osjećaj zadovoljstva kada ga nosimo. On više ne predstavlja samo ukras, nego nosi i značenje, te budi emociju koja nam daje samopouzdanje. Trenutno radim na jednom interesantnom projektu sa udruženjem kojem je cilj pružanje podrške razvoju turizma i njegovanja starih zanata i tradicije u BiH. Nakit će upravo pričati priču naših najljepših destinacija u BiH, prirodnih ljepota koje trebaju biti otkrivene i što više posjećene. U duhu stare tradicije a opet prilagođen savremenoj ženi nakit će pokušati probuditi emociju i biti asocijacija za naše prirodno bogatstvo koje svjedoči, postoji i opstaje kroz prošlost a opet danas donosi jednako uzbuđenje, radost i divljenje. Katalog je već u pripremi i očekuje se publikacija u narednoj godini. Tako ćemo putem narukvice nositi na sebi i kanjon naše lijepe rijeke Tare, oko vrata prigrliti vodopad i slapove Jajca i slično. Sve će biti ručno rađeno tehnikama sitnog pleta sa dodatkom i umetanjem poludragog kamenja, koje će učiniti taj komad neodoljivim. 

Pletenje i srodne vještine nisu bili samo umjetničko izražavanje i način da se pobjedi dokolica, nego su bili i vrijedan izvor prihoda ženama u vrijeme kada one nisu imale priliku da na drugačije načine privređuju. Jasmina, mislite li da i danas, kada se žene nađu u poslovnim neprilikama, trebaju naći način da na svoje vještine prestanu gledati kao na usputni hobi i pretvore ih u poslovnu priliku? Pripada li kulturna baština muzejima ili može biti i sredstvo koje nam konkretno pomaže da radimo i živimo?

Kada se radi iz ljubavi i srcem, svaki posao i hobi je osuđen na uspjeh i napredovanje. Prema tome, na nama je da procijenimo i donesemo odluku da li to može biti izvor naših primanja i koliko ćemo se posvetiti tome i izdvojiti vremena. Osjećaj da ste vi stvarali, kreirali i na kraju obradovali nekoga je neprocjenjiv i daje veću vrijednost od konkretne zarade. Zato smatram da se radost i ljubav prema onome što se radi uvijek množi sa zarađenim, pa to prozvodi i duhovnu dimenziju, što se u našem narodu kaže “merak”. Smatram da naša kulturna baština itekako može biti inspiracija i treba biti neiscrpan izvor i tema izražavanja kroz svaki vid umjetnosti. Na taj način pružamo poštovanje prema temeljnim vrijednostima, a njegovanjem takvih vrijednosti kroz generacije, putevima kreativnog izražaja i umjetnosti, duhovno obogaćujemo buduće generacije i utičemo na njih.


Vezani članci

Nestala skulptura Isaka Samokovlije

Nestala skulptura Isaka Samokovlije


03/06/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 03/06/2016. Skulptura istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Isaka Samokovlije nestala je iz parka Trg oslobođenja Alija Izetbegović u Sarajevu, gdje se nalazila zajedno sa skulpturama drugih književnika. Kako ističu u Fondaciji Kulturno naslijeđe bez granica (Foundation Cultural Heritage without Borders – CHwB) Bosna i Hercegovina, nestanak skulpture je primijećen

Učestvuj u nagradnom foto konkursu

Učestvuj u nagradnom foto konkursu


07/02/2016    Coolturna baština

Portal «Tour Guide Mostar» je objavio foto konkurs za sve ljubitelje fotografije, na temu „Pogodi u kojem gradu je ova slika uzeta“. «U fokusu nisu ljudi već predmeti koji dokazuju njihovu prisutnost, koji remete zadane konture grada, te oživljavaju njegov prostor svojim nekonvencionalnim karakterom», navode organizatori. Svaki učesnik na konkurs