Foto: Galerija A&A


U Bosni i Hercegovini oduvijek postoje žene koje stvaraju heklanja, pletiva i tkanja tehnikama i motivima koji se prenose sa generacije na generaciju. Na taj način njihove rukotvorine postaju čuvari tradicije, kulture i baštine. Iako danas mnogim starim zanatima prijeti izumiranje, vrijedne, kreativne i strpljive ženske ruke pronalaze način da spase tradicionalne vještine od zaborava. O tome kako svojim radom budi usnuli duh tradicije i miri je s potrebama današnjice, razgovarali smo s Jasminom Hadžić, majstoricom sitnog pletenja.

Jasmina, imate vrlo zanimljiv posao – ručno izrađujete nakit koristeći specifične tehnike. Jedna od njih je sitno pletenje svojstveno tradicionalnim bh. rukotvorinama. Recite nam kako ste se odabrali upravo ovu tehniku i zašto spajate tradicionalne i suvremene motive i materijale.

Još kao mala djevojčica sam mogla satima gledati nakit i diviti se izradi upravo starih komada nakita, poput belenzuka, detalja na nošnjama/paftama i odjevnim predmetima koji su ukrašavani. Fascinirala me je upravo ta sitna izrada i preciznost koja je činila da sve to izgleda tako čarobno. U jednom životnom periodu bilo mi je teško naći posao u struci i počela sam da izrađujem nakit te da na neki način svu tu ljubav prema tradiciji utkam u posebno dizajnirane komade modnih detalja koji će imati funkciju u savremenom dobu, a koji će istovremeno pričati priču našeg podneblja. Tako se prije pet godina rodila Galerija A&A, koja predstavlja riznicu modela ručno rađenog nakita i modnih detalja namijenjenih savremenoj snažnoj ženi koju krasi odlučnost, ponos i samouvjerenost. Trenutno se ponuda može vidjeti samo na internet stranici, ali se nadam vlastitom prostoru Galerije A&A u skorijoj budućnosti.

Osim što je način da se osoba kreativno izrazi i uživa u vlastitom umijeću, ručni rad je oduvijek svojevrsno sredstvo komunikacije između generacija i čuvar tradicije i kulture jedne zemlje, jer se motivi i tehnike prenose s koljena na koljeno. Zapostavljamo li mi našu bogatu tradiciju i stare zanate? Zašto je važno da tražimo inovativne načine da im se vratimo?

Savremeni način života i globalizacija uveliko je uticala na zapostavljanje i izumiranje starih zanata, ali mišljenja sam da svako vrijeme nosi svoju ljepotu i treba da ima slobodu izražavanja u skladu sa onima kako se trenutno živi. Umjetnost je uvijek bila spona i most  između prošlosti i sadašnjosti, i ona je izazov koji na kraju daje rezultate i budi pozitivnu emociju posmatrača. Ja osjetim po reakcijama na nakit koji izrađujem koliko u svima nama postoji ljubav prema očuvanju naše tradicije, samo je treba probuditi. Primjenom upravo inovativnih načina a crpeći inspiraciju iz bogate tradicije to i postižemo. Reakcija oduševljenja, iznenađenja, poštovanja i ta pozitivna emocija su upravo razlog i motiv da nastavim istraživati i crpiti inspiraciju iz ljepote starog vremena i naše tradicije, predstavljajući je današnjici na jedan savim nov i jedinstven način.

Kada neko gleda ili nosi Vaš nakit, koju priču on priča? Pozivate li nas da, umjesto ispraznog, fabrički izrađenog nakita, nosimo nešto unikatno što, osim ljepote, donosi i značenje, simboliku?

Svakako da komad jedinstvenog nakita koji se ručno izrađuje više sati, pa čak i dana, izaziva veći osjećaj zadovoljstva kada ga nosimo. On više ne predstavlja samo ukras, nego nosi i značenje, te budi emociju koja nam daje samopouzdanje. Trenutno radim na jednom interesantnom projektu sa udruženjem kojem je cilj pružanje podrške razvoju turizma i njegovanja starih zanata i tradicije u BiH. Nakit će upravo pričati priču naših najljepših destinacija u BiH, prirodnih ljepota koje trebaju biti otkrivene i što više posjećene. U duhu stare tradicije a opet prilagođen savremenoj ženi nakit će pokušati probuditi emociju i biti asocijacija za naše prirodno bogatstvo koje svjedoči, postoji i opstaje kroz prošlost a opet danas donosi jednako uzbuđenje, radost i divljenje. Katalog je već u pripremi i očekuje se publikacija u narednoj godini. Tako ćemo putem narukvice nositi na sebi i kanjon naše lijepe rijeke Tare, oko vrata prigrliti vodopad i slapove Jajca i slično. Sve će biti ručno rađeno tehnikama sitnog pleta sa dodatkom i umetanjem poludragog kamenja, koje će učiniti taj komad neodoljivim. 

Pletenje i srodne vještine nisu bili samo umjetničko izražavanje i način da se pobjedi dokolica, nego su bili i vrijedan izvor prihoda ženama u vrijeme kada one nisu imale priliku da na drugačije načine privređuju. Jasmina, mislite li da i danas, kada se žene nađu u poslovnim neprilikama, trebaju naći način da na svoje vještine prestanu gledati kao na usputni hobi i pretvore ih u poslovnu priliku? Pripada li kulturna baština muzejima ili može biti i sredstvo koje nam konkretno pomaže da radimo i živimo?

Kada se radi iz ljubavi i srcem, svaki posao i hobi je osuđen na uspjeh i napredovanje. Prema tome, na nama je da procijenimo i donesemo odluku da li to može biti izvor naših primanja i koliko ćemo se posvetiti tome i izdvojiti vremena. Osjećaj da ste vi stvarali, kreirali i na kraju obradovali nekoga je neprocjenjiv i daje veću vrijednost od konkretne zarade. Zato smatram da se radost i ljubav prema onome što se radi uvijek množi sa zarađenim, pa to prozvodi i duhovnu dimenziju, što se u našem narodu kaže “merak”. Smatram da naša kulturna baština itekako može biti inspiracija i treba biti neiscrpan izvor i tema izražavanja kroz svaki vid umjetnosti. Na taj način pružamo poštovanje prema temeljnim vrijednostima, a njegovanjem takvih vrijednosti kroz generacije, putevima kreativnog izražaja i umjetnosti, duhovno obogaćujemo buduće generacije i utičemo na njih.


Vezani članci

Završena obnova mosta Mehmed-paše Sokolovića

Završena obnova mosta Mehmed-paše Sokolovića


15/01/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 15/01/2016. Nakon tri godine završena obnova jednog od najljepših primjera osmanske arhitekture u BiH. Svečano otvorenje obnovljenog mosta zakazano je za proljeće 2016. godine. Uz finansijsku pomoć Turske razvojne agencije (TIKA) u iznosu od blizu deset miliona konvertibilinih maraka završena je obnova mosta Mehmed-paše Sokolovićau Višegradu. Ova

„Coolturna baština“ traži saradnike-volontere!

„Coolturna baština“ traži saradnike-volontere!


28/12/2014    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 28/12/2014. Mladi ste ili se tako osjećate, spremni ste na izazove i učenje, imate malo ili nimalo iskustva u novinarstvu, svjesni ste važnosti kulturne baštine, a uz to imate želju i da volontirate? Upravo vas tražimo! Portal „Coolturna baština“ pokrenut je u cilju promocije bogatog i vrijednog