Upoznajte sarajevske mostove kroz arhitekturu, istoriju i kulturu.

Sarajevski mostovi nisu samo arhitektonski objekti. Spajajući dvije obale Miljacke oni pričaju legende i duboko su ukorjenjeni u istoriju i sliku grada. Građeni u različitim vremenskim periodima, mostovi su pratili razvoj i potrebe grada bivajući prepoznatljivi motivi razglednica i okosnice važnih istorijskih događaja.

Kozija ćuprija
Kozija ćuprija

Kozija ćuprija: Predanja govore da se u stara vremena na Kozijoj ćupriji dočekivalo i ispraćalo. Tim povodom organizovana je svečanost tokom koje je izvođen skok sa ćuprije. Uzimajući u obzir visinu kamenog luka i dubinu Miljacke, skok se smatrao izuzetnim podvigom. Ćuprija se nalazila na poznatom „Carigradskom drumu“ i povezivala je Sarajevo sa Istokom. Izgrađena je u XVI vijeku, a graditelj je nepoznat. Legenda kaže da je neki pastir Mehmed tu čuvao koze. Pažnju mu je privuklo kopkanje koze oko jednog kamena gdje je pronašao ćup sa zlatom. Od tog novca završio je školu i postao ugledni paša, a kao uspomenu na ovaj događaj dao je sagraditi Koziju ćupriju.
     

Kozija ćuprija
Šeher-Ćehajine ćuprija

Šeher-Ćehajine ćuprija: Za izgradnju Šeher-Ćehajine ćuprije, koja povezuje Nadmline i Alifakovac, odnosno Vijećnicu i Inat kuću vezano je nekoliko predanja i legendi. Prema Mostarskom gradskom arhivu kameni most Šeherija sagrađen je 1585/86. godine. Naziv mosta ukazuje na njegovog graditelja – šeher-ćehaju (gradonačelnika) Huseina Hodžića. Jedna legenda kaže da se nakon šeher-ćehajine smrti njegov sin Mustafa vratio iz Istanbula i završio gradnju mosta, a druga govori o nespretnom slugi Mustaj-paše Babića. Da bi se sa njim našalili, na sred mosta kojim je svakodnevno prolazio stavili su kesu zlata. Mustaj-paša ga je upitao kako nije primjetio kesu zlata pored koje je upravo prošao. On mu reče da je baš tad zažmirio, želeći da sazna kako slijepac prelazi preko mosta. Nakon ovog događaja gradom se pročula priča o „baksuzluku“ Mustaj-pašinog sluge.

Kozija ćuprija
Drvenija

Drvenija: Današnji izgled mosta potiče iz austrougarskog perioda, iz 1898. godine. Kako je most često plavila nabujala Miljacka, osamdesetih godina je drvena konstrukcija mosta zamjenjena betonskom, a drvena ograda je sačuvana. Tokom istorije voda je više puta rušila most. Pored ove „drvenije“ svi drugi mostovi koji su bili izgrađeni u Sarajevu za vrijeme Osmanskog perioda nosili su naziv drvenija. Najpoznatiji su Hadži-Bešlijina drvenija, koja se nalazila između Šeher-ćehajine ćuprije i Careve ćuprije i Drvenija most na Bentbaši. Gotovo sve sarajlije su posebno vezane za Drveniju. Most je bio mjesto susreta sarajevskih srednjoškolaca jer se nalazi između Prve gimnazije poznate po đacima nobelovcima – Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu, Škole primjenjenih umjetnosti i Akademije scenskih umjetnosti, na jednoj i Privredne škole i Pedagoške akademije, na drugoj obali Miljacke.

Latinska ćuprija
Latinska ćuprija

Latinska ćuprija: Latinsku ćupriju izgradio je 1798. godine Ajni Ali-beg na mjestu nekadašnjeg kamenog mosta u dijelu grada koji su većinom naseljavali dubrovački trgovci i sarajevski katolici i koji se nazivao latinluk Frenklul. Otuda i prvobitni naziv za najpoznatiji sarajevski most, kod kojeg je 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Kontroverzni sarajevski atentat bio je povod za Prvi svjetski rat. Duga istorija ostavljala je tragove na mostu, pa tako i spomenik žrtvama atentata, ali i spomenik atentatoru (Principove stope), mijenjala je naziv mosta (Principov most od 1918. do 1993. godine), a savremeni način i potrebe gradskog života i njegovu namjenu i veličinu. Ostaće zapamćeno da je nakon regulacije Miljacke dužina mosta skraćena za čitav njegov luk. Ispod slojeva asfalta, u današnjoj Obali Kulina bana, na desnoj obali Miljacke, taj kameni luk još uvijek postoji. Latinska ćuprija predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola grada, a stilizovani oblik mosta nalazi se u grbu i zastavi grada Sarajeva. Pored arhitektonske i istorijske vrijednosti ima veliki turistički značaj.

Most Čobanija
Most Čobanija

Čobanija: Daleke 1557. godine formirana je Čoban Hasanova mahala na lijevoj obali Miljacke. I tu je postojao drveni most koji je izgradio Hasan Vojvoda, osnivač istoimene džamije koja i danas postoji u djelomično izmjenjenom obliku u neposrednoj blizini mosta. Današnji željezni most-Čobanija izgrađen je tek 1888. godine. Ovo je i most sa najviše imena; Čobanija, Masarikov most, Poštanski most, Pozorišni most, Most kod Dva ribara, a narod ga je nekada davno u šali zvao i Šejtanija-Đavolji most. Pretpostavka je da je naziv Šejtanija izveden od Šejhanija, jer je most 1684. godine popravio šejh Hasan Kaimija, šejh tekije koja se nalazila u današnjoj Ćumurija ulici i poznati sarajevski pjesnik.



Vezani članci
Obilježavanje dana muzeja širom BiH

Obilježavanje dana muzeja širom BiH


05/04/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 05/04/2016. Muzeji iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine bogatim programima obilježit će i ove godine Međunarodni dan muzeja. Bosanskohercegovački muzeji će osmi put zaredom izložbama, radionicama, predstavama, koncertima, performansima i drugim programima sudjelovat u obilježavanju ove manifestacije. Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja pokrenulo je Međunarodno muzejsko vijeće (ICOM)

Izložba poklona u Bošnjačkom institutu

Izložba poklona u Bošnjačkom institutu


21/03/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 21/03/2016. Od marta 2016. godine, Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić organizuje izložbe predmeta koji su donirali građani ovoj instituciji u cilju očuvanja zajedničkog naslijeđa. “Izložba poklona” biti će upriličena u mejdanu Gazi Husrev-begovog hrama u Sarajevu. “’Izložba poklona’ ima za cilj prikazati vrijednost, ljepotu i raznolikost bosanskohercegovačke kulture