Foto: Muzej ratnog djetinjstva


Ne skrivajući uzbuđenje ušao je u polumračnu prostoriju u kojoj je bilo izloženo oko 40 predmeta, i isto toliko priča o životu. Svoj predmet je donio u ruksaku na leđima, gdje ga je čuvao sve do završetka posjete. Prije nego će iz njega izvaditi prozirnu kesu u kojoj je bio savršeno složen crni pojas, Anis Krivić započinje svoju životnu priču.

«Rat je bio, ali mi smo se eto trudili da naučimo plesati. Imali smo takmičenja i nastupe. (…) Ne znam kako ali ja nemam niti jednu fotografiju ili video, bilo šta da bi ukazivalo da sam nekada plesao. Plesao sam godinama latino-američke plesove, ali pored ovog pojasa nemam drugi dokaz da sam se time bavio», objašnjava Anis pokazujući na pojas.

Jedinu sačuvanu uspomenu na djetinjstvo i ostvarenje svog dječačkog sna Anis je, uz stotine drugih koji su odrastali u ratu, odlučio pokloniti Muzeju ratnog djetinjstva. Ovaj dragocjeni predmet donio je na prvu izložbu Muzeja ratnog djetinjstva koja je bila organizirana početkom maja 2016. godine u Historijskog muzeju Bosne i Hercegovine.

Razlog zbog kojeg prvu izložbu Muzej ratnog djetinjstva organizira u drugom muzeju je manjak podrške lokalnih vlasti u Sarajevu da riješe pitanje prostora u kojem bi se dugoročno mogao smjestiti. Iz Muzeja ratnog djetinjstva najavljuju da bi se do kraja 2016. godine ovaj problem ipak mogao riješiti.

«Mislim da ideja o muzeju ne treba da bude važna samo meni kao pojedincu i našem društvu, nego treba da bude važna cijelom svijetu», mišljenja je Anis.

U ovom Muzeju, uz Anisovu priču iz Sarajeva nalaze se priče i predmeti iz Travnika, Tuzle, Banja Luke, Srebrenice, Bugojna i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

Ideja o osnivanju prvog muzeja ovakve vrste u svijetu potekla je od Jasminka Halilovića, koji od 2010. godine uz pomoć saradnika prikuplja svjedočenja djece o njihovom odrastanju u ratu.

Prvobitno su prikupljana kratka sjećanja koja su objavljena u knjizi «Djetinjstvo u ratu», a potom je došao na ideju o osnivanju Muzeja koji će se baviti dublje tom temom, ali i promocijom mira, doprinošenju većeg razumijevanja i uspostavljanju dijaloga.

“Priče je važno zabilježiti, ali još ih je važnije pričati. (…) Mi smo platforma za pričanje priča, za dijeljenje iskustva. Mi želimo biti mjesto susreta ljudi i njihovih iskustava, mjesto gdje će počinjati razgovor sa sobom i sa drugima”, objašnjava Jasminko.

Muzej ratnog djetinjstva prikupljanja lične predmete, video svjedočenja, fotografije i dokumenate o odrastanju u ratu. Više od 3,000 predmeta i priča čini dosadašnju kolekciju Muzeja.

U želji da svoje ratno iskustvo podijeli sa drugima, Anis je prvobitno o odrastanju govorio u knjizi «Djetinjstvo u ratu» i potom kroz video svjedočenja Muzeja ratnog djetinjstva. Smatra da je ideja o prikupljanju ratnih sjećanja djece iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine od izuzetnog značaja za cjelokupno društvo.

«Dao sam prvo nekoliko fotografija i izjava koje su završile u knjizi. Knjiga ‘Djetinjstvo u ratu’ je onda postala moja knjiga. Nakon toga su pozivali da se daju video svjedočenja, i odazvao sam se jer sam imao želju da podijelim svoje iskustvo i tako dam doprinos ovoj ideji», objašnjava Anis razloge svog učešća.

Na prvoj izložbi Muzeja ratnog djetinjstva bio je i Nicholas Moll, historičar koji se bavi suočavanjem s prošlošću i pomirenjem u post-konfliktnim društvima.

Upravo u takvim društvima, kako ističe Moll, muzeji imaju vrlo važnu i pozitivnu ulogu koja ovisi od načina kako su zamišljeni i organizirani. Ukoliko su muzeji jednostrani i ideološki, objašnjava Moll, onda neće doprinijeti društvima da se na konstruktivan način suoče sa svojom složenom prošlošću, nego upravo suprotno.

«Ukoliko muzeji mogu predstaviti neideološki pogled na prošlost, i učiniti da budu prostor za refleksiju i dijalog, onda mogu pomoći društvu da ne ostane zatočeno u prošlosti nego da pronađe konstruktivan način da se sa njom suoči. Na osnovu onog što sam vidio do sada, čini se da Muzej ratnog djetinjstva slijedi takav primjer,» ističe Moll.

Dio Anisovog video svjedočenja bio je prikazan na ovoj izložbi koju je tokom 10 dana, koliko je bila otvorena za javnost, posjetilo više od 4,000 osoba.

«Ono što nas raduje su posjetioci koji su dolazili sa svojom djecom, često upravo oni koji su bili djeca u ratu. Oni su došli da uz pomoć Muzeja ratnog iskustva predstave dio sebe svojoj djeci. To je za nas iz tima bilo posebno važno i emotivno”, objašnjava Jasminko.

U Muzeju ističu da je izuzetno važno sakupiti priče o odrastanju u ratu iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. Svaka priča je jedinstvena i od velikog je značaja za uspostavljanje otvorenog dijaloga i pomirenja.

Iz ovog razloga, Muzej ratnog djetinjstva planira posjetiti 15-ak gradova u Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Tako će prvi put do sada predmeti Muzeja ratnog djetinjstva biti predstavljeni zeničkoj publici od 17. do 21. juna 2016. godine. Pored obilaska izložbe koja će biti organizirana u Sinagogi u Zenici, svi zainteresovani će imati priliku da umuzeje svoje predmete o odrastanju u ratu.

U post-konfliktnim društvima, kako je i bosanskohercegovačko, važno je govoriti, kako ističe Moll, o prošlosti na način da ne doprinese dubljim podjelama nego da pomognu u činjenju tih podjela manjim.

«Izuzetno je važno stvoriti prostor gdje ljudi, korak po korak, mogu izgraditi pristupe suočavanja s prošlošću na otvoren, dijaloški i netraumatizirajući način. Muzej može biti jedno takvo mjesto,» zaključuje Moll.


Vezani članci

Proglašeno 14  novih nacionalnih spomenika

Proglašeno 14 novih nacionalnih spomenika


05/11/2015    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 05/11/2015. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 14 dobara nacionalnim spomenicima. Na sjednici održanoj 04. novembra 2015. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku da kulturna dobra na području Gradačca, Banja Luke, Breze, Konjica, Bijeljine, Lukavca, Fojnice, Jezera, Tuzle i Sarajeva dobiju status nacionalnog

PlayUK u Sarajevu

PlayUK u Sarajevu


16/12/2016    Coolturna baština

Od 16. do 19. februara u šest gradova Zapadnog Balkana biće održan međunarodni festival posvećen britanskom filmu naziva “PlayUK”. Ovaj jedinstveni festival održati će se istovremeno u Sarajevu, Beogradu, Podgorici, Prizrenu, Skoplju i Tirani. Tokom festivala biće prikazano deset filmova britanskih autora koji su “privukli dosta pažnje na nekim od