“U svim pričanjima o ličnim, porodičnim i zajedničkim doživljajima, mogu se uvek čuti reči ‘na ćupriji’. I zaista, na drinskoj ćupriji su prve dečije šetnje i prve igre dečaka. Hrišćanska deca, rođena na levoj obali Drine, pređu odmah prvih dana svog života most, jer ih već prve nedelje nose u crkvu na krštenje. Ali i sva druga deca, i ona koja su rođena na desnoj obali i muslimanska, koja nisu uopšte krštavana, provodila su, kao i njihovi očevi i dedovi nekad, glavni deo detinjstva u blizini mosta. (…) Od najranijih godina njihove oči su se privikavale na skladne linije te velike građevine od svetlog, poroznog, pravilno i nepogrešivo sečenog kamena.”

(Na Drini ćuprija, Ivo Andrić)


Prije 55 godina, u decembru 1961. godine, na dodjeli Nobelove nagrade za književnost u Štokholmu ovo vrijedno priznanje dodijeljeno je Ivi Andriću za roman “Na Drini ćuprija”. Tadašnji sekretar Švedske kraljevske akademije dr. Andreas Esterling je za Andrića rekao da je “majstor pripovjedačke umjetnosti kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje”.

Jedan od najprevođenijih pisaca sa područja bivše Jugoslavije roman “Na Drini ćuprija” pisao je tokom Drugog svjetskog rata, u izolaciji i kao podstanar u Beogradu. Andrić je jedini književnik sa područja bivše Jugoslavije koji je dobio ovu nagradu do sada.

Cjelokupni iznos Nobelove nagrade, blizu milion američkih dolara, poklonio je tada za unapređenje narodnih biblioteka u BiH, dok je originalni rukopis romana poklonio Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine (MKPU BiH), gdje se čuva zajedno sa više od 22,000 drugih značajnih eksponata.

Kako bi obilježili 55 godina od kada je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost, MKPU je u decembru 2015. godine započeo rad na digitalizaciji ovog vrijednog rukopisa. Proces digitalizacije je okončan u martu 2016. godine, a saznanja do kojih je došao tim Muzeja i Fondacije za očuvanje historijskog naslijeđa govore u prilog značaju ovog djela.

“Rukopis je veoma zanimljiv, posebno za tekstualna istraživanja, međutim, ima i detalja koji su intrigantni i za javnost koja se ne bavi akademskim radom. Naišli smo na dijelove teksta u kojima se miješaju dva pisma, latinica i ćirilica, na dijelove teksta koji su pisani na njemačkom jeziku pa poslije prekriženi, pa čak i na Andrićev crtež ‘ćuprije’,” objašnjava Šejla Šehabović, direktorica MKPU-a.

Važnost očuvanja kulturnog naslijeđa BiH prepoznala je Vlada Kraljevine Norveške, koja je finansijski podržala ovaj projekt dok je Fondacija za očuvanje historijskog naslijeđa obezbijedila besplatnu opremu za digitalizaciju i obuku za uposlenike Muzeja.

“Želimo zaštititi vrijedne rukopise Muzeja od ‘zuba vremena’. Digitalizacija je, zapravo, jedini način da učinite rukopis dostupnim većem broju ljudi. Čak i izloženi rukopisi omogućavaju vam samo letimičan pogled – dok rukopis u cjelini, u digitalnoj formi, može proučavati hiljade ljudi istovremeno,“ objašnjava Šehabović.

Urednik elektronskog izdanja Damir Arsenijević, ističe da rukopis govori o “bogatoj i kompleksnoj” historijskoj tradiciji Jugoslavije, te da je od velikog značaj za Bosnu i Hercegovinu.

“Digitalizirati roman ‘Na Drini Ćuprija’ znači vratiti narodu Bosne i Hercegovine ono što mu pripada, a to je jedan književni tekst koji je značajan za istoriju i tradiciju i kulturalno sjećanje. Za mene je dostupnost ovog teksta svima jako bitna. (…) Andrićeva eksplicitna želja je bila da ovaj rukopis bude dio građe Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. U današnjem kontekstu nacionalnih kniževnosti čini se da sama njegova želja remeti nacionalni kanon i rasparčavanje imovine po nacionalnom ključu,” objašnjava Arsenijević.

Stranicu po stranicu ovog vrijednog rukopisa digitalizirao je Jim Marshall, jedan od uposlenika Fondacije.

“Proces digitalizacije 740 stranica romana je trajala sedam dana, obrada tih stranica također skoro tri sedmice, a nakon toga je uslijedio dodatni rad sa jednom dizajnericom. Tokom februara sam radio na produkciji ovog djela. Sama digitalizacija nije kompleksan proces, ali realizacija projekta, koordinacija i organizacija tokom projekta su najkomplikovaniji dio,” objašnjava Marshall.

U Bosni i Hercegovini je, kako ističe Marshall, digitalizovano oko 1% radova. Oprema za digitalizaciju se, zahvaljujući Fondaciji, nalazi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Historijskom muzeju BiH i dnevnim novinama Oslobođenje. Međutim, Fondacija za očuvanje historijskog naslijeđa želi da obezbijedi opremu za digitalizaciju u svakom gradu u BiH. To je dugoročni plan koji razvija Marshall, te će na proljeće raditi na strategijama, a zatim na pronalasku donatora. Njegov plan je da obezbijedi opremu za 20 institucija koja će pomoći u digitalizaciji značajne građe.

Arsenijević ističe da digitalizacija književnih djela značajno doprinosi očuvanju kulturnog naslijeđa, te da je od izuzetnog značaja što na ovaj način vrijedni rukopisi i djela postaju dostupna svima.

“Književnost je institucionalna mreža stvaranja i transmisije kulturalne historije i kulturalnog sjećanja. Knjiga je vijekovima bila način na koji se čuvalo i prenosilo znanje. Sa porastom online komunikacije mijenja se i naš odnos prema kulturalnom sjećanju i naslijeđu. U odnosu na materijalnu destrukciju, digitalni arhiv postaje mjesto čuvanja kulturalnog naslijeđa i sjećanja ali i održavanje nelagode koja je vezana za gubitak ovog sjećanja i naslijeđa”, kaže Arsenijević.

Za društvo BiH važni su brojni rukopisi koje MKPU posjeduje. Cilj MKPU je da u narednom periodu digitalizira i druge vrijedne rukopise, prepiske pisaca i fotoarhiv. Za spašavanje i zaštitu značajne građe za cjelokupnu BiH, Muzeju je neophodna finansijska podrška koju se nadaju da će uspjeti obezbijediti.

“Za naše društvo važni su brojni rukopisi koje naš Muzej čuva. Rukopis romana ‘Na Drini ćuprija’ je jedan od kanonskih tekstova za književnost našeg jezika. Ali najvažnije je da pokažemo ljudima ono zbog čega muzeji i postoje, a to su stvarni predmet koje im možemo ponuditi na izučavanje i interpretaciju. Vlastitu historiju predugo prepričavamo dok dokazi o njenom postojanju neotvoreni kupe prašinu po depoima,” zaključuje Šehabović.


Vezani članci

Zemaljski muzej BiH dobitnik Europa Nostra nagrade

Zemaljski muzej BiH dobitnik Europa Nostra nagrade


06/04/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 06/04/2016. Uposlenici i aktivisti Zemaljskog muzeja BiH dobitnici su prestižne Europa Nostra nagrade za predanost radu. Europska komisija i Europa Nostra proglasili su u četvrtak, 7. aprila, pobjednike EU nagrade za kulturno naslijeđe/ nagradu Europa Nostra, europskog najvišeg priznanja u polju baštine, za 2016. godinu. Od 187

Biciklom kroz kulturno-historijske epohe

Biciklom kroz kulturno-historijske epohe


09/07/2016    Coolturna baština

Autor: Coolturna baština | Datum: 09/07/2016. Oko 80 biciklista iz Sarajeva, Zavidovića, Zenice, Visokog, Tešnja, Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Zagreba sudjelovali su 24.9.2016. godine, na drugom „Tour de Culture BiH“, jedinstvenom događaju koji ima za cilj promociju vrijednog kulturno-historijskog i prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine. Događaj drugu godinu zaredom organizuje Fondacija